Dermatologija je grana medicine koja se bavi istraživanjem, dijagnostikom i liječenjem kože i njenih dodataka (mirisne žlijezde, žlijezde znojnice, žlijezde lojnice, mliječne žlijezde, dlake i nokti) te vidljivih sluznica.

Koža je najveći i najvidljiviji organ našeg tijela te ima cijeli niz značajnih funkcija, od kojih ističemo njenu zaštitnu ulogu od okolišnih utjecaja, ozljeda i infekcija.

Promjene na licu ili tijelu koje se mogu pojaviti, a koje dermatologija može uspješno izliječiti su:
  • bradavice i druge izrasline na koži;
  • gljivične infekcije;
  • dermatitis (kontaktni, atopijski, seborejički);
  • akne;
  • bolest vezivnog tkiva;
  • poremećaj pigmentacije;
  • različiti tumori kože;
  • druge promjene na koži.
Šta uključuje dermatološki pregled?
Dermatološki pregled uključuje klinički pregled kože i vidljivih sluznica, uz odgovarajuću dijagnostiku. U slučaju potrebe za histopatološkom potvrdom ili isključenjem određene dijagnoze, uzima se bioptički uzorak ili se indiciraju drugi dijagnostički postupci i laboratorijske pretrage. Dermatologija obuhvaća i pregled kose, tačnije, tjemena i vlasišta. Pregled vlasišta, uz klinički pregled, može uključiti i trihogram. Nakon postavljanja dijagnoze odlučujemo se za odgovarajuće liječenje prema smjernicama koje daje suvremena dermatologija.
 
U Poliklinici Osteomedic na dermatološkom pregledu možete saznati i koji je najbolji način pomlađivanja vaše kože lica. Među širokom paletom estetskih tretmana, specijalist dermatolog odabrat će onaj koji idealno odgovara stanju i tipu vaše kože lica.
 
Tretmani dermalnim filerima  zasigurno su najtraženiji tretmani pomlađivanja koje suvremena dermatologija omogućava, a ujedno daju najbrže i najbolje rezultate. No rezultati i kod tretmana laserskog pomlađivanja i mezoterapije neće izostati, samo je potrebno odraditi nekoliko tretmana, ovisno o preporuci doktora.
 
Dojenačke akne
 
Zašto nastaju dojenačke akne?
Akne u dojenačkoj dobi nastaju pod utjecajem androgenih hormona,  to jest muških spolnih hormona  koji su dospjeli u krvotok  dojenčeta  iz  krvotoka majke preko placente, u doba života ploda u maternici ili kasnije, poslije rođenja, putem majčinog mlijeka.

Kakva je prognoza dojenačkih akne?
Promjene traju tri do šest mjeseci nakon rođenja. Vrijeme trajanja je individualno, a ovisi o nasljednim faktorima i osjetljvosti lojnih žlijezda djeteta na androgene hormone. Dojenačke akne uglavnom prolaze ne ostavljajući ožiljke, osim u rijetkim slučajevima kod izrazito jakog upalnog procesa. Većina roditelja  je jako zabrinuta kada  se  kod djeteta pojave  promjene  na licu. Prije svega trebalo bi što ranije konzultirati  dermatologa  koji će postaviti točnu dijagnozui dati upute o terapiji. U njezi kože važno je izbjegavati primjenu masnih krema. Djeca koja su imale dojenačke akne u 50 % slučajeva u doba puberteta često imaju teži oblik akne.

Atopijski dermatitis
Osnovne informacije o atopijskom dermatitisu

Što je atopijski dermatitis i koliko je bolest česta?

Atopijski dermatitis
 je najčešća kronična upalna bolest kože dječje dobi koja se javlja u   15-20% dječje populacije. Bolest je karakterizirana upalnim kožnim promjenama, suhoćom i svrbežom kože, a tipična su česta pogoršanja bolesti nakon mirnih perioda. Tipičan je početak bolesti u ranoj dojenačkoj dobi. Kod 60% djece simptomi se pojavljuju prije navršene 1. godine života, a 85% djece oboli do 5.godine života. Važno je napomenuti da postoji nasljedna sklonost za bolest, koja se prenosi u obitelji.

Što je atopija i što su atopijske bolesti?
Atopija predstavlja nasljednu sklonost javljanja alergijske reakcije na različite okolišne i nutritivne alergene uz nalaz visokih vrijednosti protutijela IgE, koja su obilježje bolesti. U atopijske bolesti ubrajaju se atopijski dermatitis, alergijska astma, alergijski rinitis (hunjavica) i alergija na hranu. Atopijski dermatitis je najčešće prva bolest u tzv. “atopijskom maršu” na putu kasnijeg nastanka drugih atopijskih bolesti. Postoji rizik od 40-50% da dijete koje ima teži oblik atopijskog dermatitisa s vremenom oboli od bronhalne astme, a čak 70% rizika da oboli od alergijskog rinitisa.

Koji je uzrok atopijskog dermatitisa?
Uzrok atopijskog dermatitisa je vrlo složen, a samo je djelomično otkrivena podloga za nastanak bolesti. Kao što je već rečeno, postoji jaka genska predispozicija za bolest. U novije vrijeme, uz nasljedni imunološki disbalans, nađena je i genska podloga za narušenu epidermalnu barijeru kože, uz mutaciju proteina koji je neophodan za razvoj zaštitne barijere kože. Zbog ovog poremećaja kod djece s atopijskim dermatitisom postoji slabije kvalitetna, nefunkcionalna zaštitna barijera kože. Rezultat toga je suha koža koja gubi vodu te je propusnija za prolaz alergena i mikroorganizama u dublje slojeve kože, što povećava rizik za razvoj alergijske reakcije.

Da li se pojava atopijskog dermatitisa može spriječiti?
Odnos između izloženosti alergenima okoliša, nastanka senzibilizacije i pojave relevantnih simptoma je kompleksan i predmet brojnih istraživanja. Izbjegavanje izloženosti alergenima na koje je dijete senzibilizirano i koji izazivaju simptome je važno za liječenje alergijskih bolesti. To je potrebno činiti uvijek kad je uzročni alergen identificiran i kada je moguće provesti eliminaciju.

Rana senzibilizacija na inhalacijske alergene iz okoliša, prvenstveno na alergene grinje iz kućne prašine i duhanski dim, važni su čimbenici rizika za astmu i alergijski rinitis ali i za pogoršanje atopijskog dermatitisa u ranom djetinjstvu. Stoga se preporuča provođenje mjera za smanjenje koncentracije grinja u prostoru u kojem dijete boravi i izbjegavanje izlaganja djeteta duhanskom dimu.
U djece s dokazanom alergijom na hranu preporuča se potpuna eliminacijska dijeta, što dovodi do poboljšanja kontrole bolesti.

Koliko je česta alergija na hranu kod atopijskog dermatitisa?
Alergija na hranu javlja se kod 30-50% djece s atopijskim dermatitisom. Rizik je veći što se bolest ranije javila i što je klinička slika teža. Najčešći alergeni iz hrane su kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenično brašno, kikiriki i riba. Preosjetljivost na alergene hrane najčešće se u potpunosti izgubi, odnosno dijete razvije podnošljivost unutar 3-5 godina starosti. To ponajprije ovisi o jačini alergijske reakcije i dosljednosti u provođenju eliminacijske dijete. Ovo pravilo ne vrijedi za sve alergene hrane, tako da preosjetljivost na kikiriki, školjke i rakove najčešće ostaje doživotno.

Bakterijske infekcije kože
Impetigo contagiosa
Impetigo je kožna infekcija koju uzrokuje stafilokok ili streptokok, a dovodi  do nastajanja malih gnojem ili tekućinom ispunjenih mjehura, nakon čijeg pucanja zaostaju zlatno-žute kraste. Može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, no najčešće se javlja u predjelu usta i nosa te oko guze i na rukama. Češće se javlja u djece u ljetnim mjesecima, a posebice je čest kod djece s već oštećenom ili iritiranom kožom. Infekcija se često prenosi češanjem s jednog dijela tijela na drugi, a može se prenijeti i na druge osobe dodirom ili češanjem. U liječenju se primjenjuje antibiotska krema, dok je kod proširnih oblika bolesti potrebno dati antibiotik oralno.

Eizipel ili crveni vjetar
Erizipel je akutna infektivna bolest (kutani celulitis i limfangiitis) uzrokovana b-hemolitičkim streptokokom grupe A. Najčešće se infekcija pojavi na licu, ruci ili nozi, a ulazno mjesto najčešće ozlijeđena koža. Limfni se čvorovi oko inficiranog područja mogu povećati i postati bolni, pa ljudi s posebno teškim infekcijama mogu dobiti vrućicu i tresavicu. Kod većine pacijenta dolazi do naglog porasta tjelesne temperature, sve do 39–40° C. U isto vrijeme prisutni su i simptomi kao što su opća slabost, glavobolja, mučnina i povraćanje. Na mjestu upale javlja se jako crvenilo, a zahvaćena koža je topla, napeta, sjajna, bolna i oštro ograničena od okolne kože. Blage infekcije obično se liječe penicilinom ili eritromicinom oralno tijekom 2 tjedna, dok je tkod težih infekcija potrebno dati antibiotik uinjekciji. Penicilin je najdjelotvorniji antibiotik u terapiji erizipela, koji treba primijeniti što prije, kako bi se izbjegle teže infekcije i širenje na druge organe.

Gljivične infekcije kože (dermatomikoze)
Najčešći uzročnici dermatomikoza su: dermatofiti, kvasci, a nešto rjeđe i plijesni.
Dermatofitoze su dermatomikoze uzrokovane dermatofitima, među koje spadaju gljive roda Microsporum, Trichophyton i Epidermophyton. Zajednička karakteristika tih gljiva je razgradnja roževine pomoću specifičnog enzima, a klinička slika varira ovisno o patogenosti pojedinih sojeva dermatofita, kao i o smještaju samih promjena. Od dermatomikoza uzrokovanih kvascima najčešća je infekcija uzrokiovana kandidom (najčešće Candida albicans), a osim kože i sluznica može uzrokovati i sustavnu infekciju koja je mnogo opasnija.

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i kliničke slike, te mikološke obrade žarišta koja se sastoji od nativnog mikroskopskog preparata i kulture gljiva, a u pojednim slučajevima je potreban pregled fluorescentnom svjetiljkom (Woodova lampa).

Terapija ovisi prvenstveno o lokalizaciji promjena ( koža, vlasište ili nokti), zatim o stupnju oštećenja kože, dubini prodora uzročnika i vrsti gljivice koja je uzrokovala infekciju. U pravilu je dovoljna terapija antimikoticima u kremi, ali je u slučajevima proširene kožne infekcije, kod mikoza vlasišta i onihomikoza (infekcije noktiju) potrebno sistemsko liječenje.

Virusne infekcije kože
Bolesti uzrokovane Herpes simplex virusima
Virus Herpes simplex (HSV) tipa 1 i 2 izaziva infekciju usnica, lica, ali i genitalne regije. Infekcija se manifestira pojavom crvenila kože prekrivene gusto grupiranim sitnim mjehurićima. Moguća komplikacija može biti sekundarna bakterijska infekcija. Liječenje se provodi simptomatskom lokalnom terapijom; lokalni aciklovir, foskarnet, te cinkova pasta. Kod srednje teških infekcija HSV lokaliziranih genitalno dodatno se uzima aciklovir, valaciklovir ili famciklovir oralno (na usta).

Herpes Zoster
Uzrok bolesti je virus Varicella zoster. Primarna infekcija tim virusom izaziva varičele (vodene kozice), što se uglavnom događa u djetinjstvu. Herpes zoster nastaje aktivacijom latentnog virusa kod osoba koje su preboljele varičele i zato je znatno češći kod odraslih. Do tri tjedna prije izbijanja kožnih promena javljaju se bolovi, osjećaj pečenja u području kože u dermatomu koji inervira zahvaćeni živac. Na zahvaćenoj koži najprije se javi crvenilo, potom gusto grupirani mjehurići ispunjeni gnojem ili krvlju. U terapiji najvažnije mesto zauzimaju analgetici radi sprečavanja bolova, aciklovir oralno, vitamin B i po potrebi lokalno antibiotska mast, kao i puder sa anestezinom kao magistralni preparat.

Molluscum Contagiosum
Uzročnik je DNA poksvirus koji se naziva Molluscum contagiosum virus (MCV) i može inficirati samo ljude. Kako se virus širi sa osobe na osobu kontaktom s oštećenom kožom, može se prenijeti i preko ručnika, odjeće ili igračaka. Kod zaražene osobe, virus se vrlo lako širi dodirom ili grebanjem i na druge dijelove tijela. Najčešće se očituje izraslinama (papulama) oblika kupole, staklastog sjaja, veličine 1 do 5mm u promjeru. Infekcija je lokalizirana na najviši sloj epidermisa, stoga cijeli bez ožiljka, osim u slučajevima grebanja koji dovode do oštećenja dubljih slojeva i bakterijskih infekcija.V ećina promjena nestaje u roku od dvije godine (najčešće do 9 mjeseci). Sve dok su prisutne kožne izrasline, mogući je prijenos infekcije na druge dijelove tijela, ali i druge osobe. Sa nestankom lezija, nestaje i mogućnost širenja zaraze. Za razliku od herpes virusa, koji ostaju u inaktivnom stanju i nakon nestanka promjena kože ili sluznice, Molluscum contagiosum virus nestaje u potpunosti zajedno sa papulama, osim u slučaju da se osoba ponovno inficira.

Bolesti uzrokovane Humanim Papilloma virusima (HPV)
Humani Papilloma virusi (HPV) s brojnim tipovima (više od 150) uzrokuju različite vrste uglavnom dobroćudnih virusnih papiloma kože i sluznica. Vulgarne bradavice su česti tip bradavica koje izgledaju kao tvrde hiperkeratotične papule, do veličine 1 cm, a mogu izgledati i veće jer se više njih međusobno spaja, smeđe su boje ili boje kože. Najčešće se razvijaju na šakama, prstima, ponekad i uz nokat ili čak ispod njega.

Bradavice na stopalima pojavljuju se pojedinačno ili u grupama na mjestima s debelim slojem roževine. Bolne su pri hodu, više su plosnate, te rastu u dubinu što zapravo i uzrokuje bol.

Ravne mladalačke bradavice (Verrucae planae juveniles) jedva su blago uzdignute iznad nivoa kože, plosnate su, boje kože, svijetlosmeđe ili sivkaste. Pojavljuju se na licu, gornjim stranama šake, a rijeđe na drugim mestima.

Šiljsti kondilomi (Condylomata acuminata), nastaju u anogenitalnoj regiji (prepucijum, glans penisa, labija, anus, vagina, uretra). To su mekane, izdužene bradavice ružičaste boje, na peteljci, neravne površine poput karfiola. Te se bradavice najčešće prenose spolnim kontaktom. Mogu biti uzrokovane HPV virusom niskog (tipovi 6,11) i visokog rizika (tipovi 16, 18, 31, 33 35).
Radiotalasni lifting lica

Radiotalasni lifting lica je estetski tretman koji koristi energiju radio talasa za zagrijavanje tkiva i stimulisanje proizvodnje kolagena u donjim slojevima kože i na taj način smanjuje pojavu finih linija i opuštene kože. Ovom tehnikom se postiže “remodeliranje” kože  kao i stvaranje novog kolagena i eastina.

Ovaj tretman predstavlja neinvazivnu alternativu hirurškom fejsliftingu i sličnim invazivnim tretmanima. Radiotalasna facijalna terapija je potvrđena od strane američke Uprave za hranu i lekove (FDA) kao neinvazivni tretman za ukljanjanje nesavršenosti na koži.


Ukoliko liječnik posumnja da se radi o alergijskoj reakciji potrebno je provesti alergološko testiranje. Nekada se smatralo da kod djece do treće godine života ne treba izvoditi kožne alergijske testove. Danas se zna da se već kod dojenčadi kožnim testovima može dokazati preosjetljivost na različite alergene hrane stoga nije potrebno odgađati alergološko testiranje.

Važna napomena: prije testiranja ne smiju se uzimati antihistaminici najmanje 7 dana, jer lijekovi mogu utjecati na rezultate testiranja.

Kako se liječi atopijski dermatitis?
U liječenju atopijskog dermatitisa izuzetno je važna svakodnevna njega kože neutralnim masnim kremama, te primjena terapeutskih uljnih kupki kojima se oporavlja kožna barijera. Važno je napomenuti da će svakodnevno nanošenje neutralnih masnih krema na kožu smanjiti pojavu upalnih promjena, kao i potrebu za primjenom kortikosteroida. Također će smanjiti svrbež kože te smanjiti propusnost kože za alergene okoliša. Međutim, kortikosteroidi i dalje ostaju standard terapije atopijskog dermatitisa. Neophodni su kod pogoršanja upalnih promjena, uz napomenu da količina i jačina kortikosteroidnog pripravka, kao i dužina primjene mora biti dobro kontrolirana.

Kako bolest utječe na kvalitetu života djeteta i obitelji?
Rani početak i kronična narav atopijskog dermatitisa predstavlja poseban teret za cijelu obitelj te snižava ukupnu kvalitetu života. Poznato je da atopijski dermatitis kod djece može znatno oštetiti kvalitetu života djeteta i cijele obitelji. Često djeca zbog izgleda kožnih promjena imaju osjećaj različitosti od druge djece, smanjeno je druženje s vršnjacima. Manjak sna, zbog buđenja tijekom noći zbog svrbeža kože, dovodi do umora, promjena u raspoloženju, iritabilnosti djeteta i poremećaja psihosocijalnog funkcioniranja. Obiteljski odnosi mogu biti poremećeni zbog zahtjevnosti njege kože, troškova terapije i umora roditelja zbog buđenja djeteta.

Kolika je važnost edukacije roditelja u kontroli bolesti kod djeteta s atopijskim dermatitisom?
Neuspjeh u liječenju atopijskog dermatitisa može biti izravno povezan s neadekvatnim pridržavanjem uputa o provođenju terapije. To je najčešće posljedica nedostatka informiranosti o bolesti i osnovnim principima liječenja. Provođenje interdisciplinarnog edukativnog programa, koji uključuje rad dječjeg dermatologa, pedijatra-pulmologa, pedijatra-gastroenterologa, psihologa, nutricionista i specijaliziranih medicinskih sestara, danas je postao nezaobilazan “zlatni standard” u postizanju kontrole bolesti i poboljšanju kvalitete života bolesnika i cijele obitelji. Svrha edukativnih programa je u pružanju jasnih informacija o bolesti, te osposobljavanju bolesnika i njihovih roditelja da preuzmu kontrolu nad liječenjem bolesti.
 
Pelenski osip
dermatitis
Pelenski osip predstavlja upalne promjene kože u području pelenske regije koje mogu biti različitog uzroka, ali se najčešće radi primarno o dermatitisu zbog iritacije kože. U pelenskoj regiji mogu se pojaviti i druge dermatoze, kao što su seboroički dermatitis, alergijski kontaktni dermatitis, psorijaziformni dermatitis te upala kože koju uzrokuju gljive, najčešće roda Candida albicans. Međutim, treba upozoriti da postoje i neke sistemske bolesti koje mogu biti praćene upalom kože u pelenskoj regiji, zbog čega je kod dugotrajnih upalnih promjena važan pregled i dijagnostičke pretrage po preporuci dermatologa.

Oko 2/3 djece u vrijeme nošenja pelena, razviju pelenski dermatitis, pri čemu je najveća učestalost između 9 do 12 mjeseca života. Djeca na majčinom mlijeku rijeđe imaju pelenski dermatitis. Kod neke djece pelenski su osipi češći u vrijeme nicanja prvih zubi ili kod prelaska na mješovitu prehranu, nakon prvih šest mjeseci prehrane majčinim mlijekom.

S obzirom na činjenicu da pelenska regija predstavlja pregibnu regiju te je područje pod stalnom okluzijom, to je regija koja je često vlažna, a kad je koža vlažna, njezin površinski sloj nabubri i poveća se trenje. Kako se dijete miče i pelene se miču po koži, koja se tako oštećuje. U početku se pojavljuje crvenilo koje može biti različitog intenziteta, najčešće na izbočenim dijelovima glutealne regije, na genitalnoj regiji i donjem dijelu trbuha, dok su prepone najčešće pošteđene. Ako upala kože traje duže, mogu se javiti mjehurići, erozije odnosno ranice, a poslije ljuštenje kože i suhoća. Često se koža sekundarno inficira gljivom iz roda Candida sp.

Što je maligni melanom?

Melanom je zloćudni tumor kože podrijetlom od melanocita, stanica koje proizvode pigment melanin, a koji se ubraja među najzloćudnije tumore kože i sluznica, uz veliku sklonost ranom metastaziranju. Maligni melanom se osim na koži može pojaviti i na sluznicama, oku i u središnjem živčanom sustavu. Za razliku od drugih oblika raka kože melanom se lako i brzo širi u udaljene dijelove tijela, gdje nastavlja rasti razarajući tkiva.

Melanom se klinički očituje kao pigmentirana lezija na koži, koja pokazuje vidljive promjene tijekom mjeseci ili godina.

Maligni melanom obično je tamnosmeđe do plavocrne boje. Dio tumora može biti bez pigmenta. Veličina, oblik, dubina prodora tumorskog tkiva, boja kao i sekundarne promjene kao što su vlaženje, stvaranje krusta, erozije i ulceracije, uzrokuju naglašenu morfološku raznolikost.

Zbog toga svaku kožnu promjenu koja pokazuje promjenu boje, oblika, rubova ili veličine treba ozbiljno shvatiti i na vrijeme pregledati kod dermatovenerologa, koji će na temelju kliničke slike i dermatoskopije odlučiti je li potrebno kirurško odstranjenje u cijelosti i PHD ili redovito praćenje lezije.

Osobe koje imaju veći broj madeža, više od 50 ulaze u grupu rizičnih osoba, ali moram napomenuti da je izgled madeža važan u praćenju, posebice madeži koji su prisutni od rođenja, kao I osobe koje imaju tzv. sindrom displastičnih madeža.

Koji je uzrok nastanka melanoma?

Postoje brojni dokazi da melanom nastaje kao posljedica djelovanja utjecaja okoliša i genskih faktora. Melanom je maligni tumor koji nastaje malignom transformacijom melanocita. Kao takav, može nastati u svim tkivima koja sadrže melanocite. To su: koža, oko, sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, sinusi, vagina i rektum. Od uzroka koji su povezani s okolinom najvažnije je spomenuti ultraljubičasto (UV) zračenje.

Najvažniji okolišni etiološki čimbenik u razvoju melanoma je ultravioletno zračenje. Od ostalih čimbenika važnu ulogu igraju i pozitivna obiteljska anamneza, tip kože, tip i broj nevusa, imunosupresija te prethodno dijagnosticiran melanom ili nemelanomski karcinom kože.

Kolika je učestalost javljanja malignog melanoma u svijetu?

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, a 132.000 oboli od melanoma, od čega godišnje umire 41.000 ljudi. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novooboljelih raste između tri i sedam posto godišnje.

Najveća incidencija melanoma u svijetu je u Queenslandu u Australiji, a iznosi 55,8/100000 za muškarce i 41,1/100000 za žene

U posljednjih 30 godina broj oboljelih od malignog melanoma u Europskoj uniji se udvostručio, no iako je u Hrvatskoj broj dijagnosticiranih slučajeva na razini europskog prosjeka, zabrinjava činjenica da je stopa smrtnosti čak za 50% veća od prosječne stope smrtnosti za države Europske unije

Koliko se u Hrvatskoj godišnje registrira novih slučajeva melanoma i koja je prosječna životna dob u kojoj se melanom dijagnosticira

U Hrvatskoj je melanom prema učestalosti pojavljivanja među malignim tumorima na 11. mjestu te čini oko 3% svih malignoma.

Prema podacima Registra za rak RH, u Hrvatskoj je u 2010. g. zabilježena stopa incidencije 13,8/ 100 000 za muškarce i 11,4/ 100 000 za žene. U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 500 novih slučajeva melanoma. Stopa smrtnosti od melanoma u Hrvatskoj u zadnja je dva desetljeća je 50% , što je posljedica dijagnosticiranja melanoma u uznapredovalom stadiju.

Prosječna životna dob u kojoj se dijagnosticira melanom je 40-60 godina starosti, iako se u zadnje vrijeme često dijagnosticira i u mlađih osoba u dobi od 25 do 40 godina, a vrlo rijetko u djetinjstvu. Izuzetak je lentigo maligna melanoma koji se pojavljuje u starijoj životnoj dobi (uglavnom u sedmom desetljeću života).

Je li točno da učestalo izlaganje suncu i sunčane opekline u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan rizik za nastanak melanoma kasnije tijekom života?

Osobit rizik imaju osobe koje su više puta tijekom života imale opekline od sunca, te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja, kao što su solariji, a koji su mnoge zemlje zabranile mlađima od 18. godina, zbog dokazanog kancerogenog djelovanja na kožu.

Dakle, zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprječavanju štetnih posljedica UV zračenja, posebice u sprječavanju nastanka melanoma i ubrzanog starenja kože. Učestalo izlaganje suncu i sunčane opekline u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan rizik za nastanak melanoma kasnije tijekom života; dovoljno je da dijete zadobije jedan do dva puta sunčane opekline pa da se rizik nastanka melanoma kasnije tijekom života udvostruči.

Oštećenje kože je kumulativno (“zbraja se”) i započinje već s prvim izlaganjem suncu pa zato nikada nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčevog zračenja. Zaštita kože u dječjoj dobi može značajno smanjiti rizik nastanka karcinoma kože kasnije u tijeku života (čak do 80%). Polazeći od činjenice da 50-80% ukupne količine ultraljubičastog zračenja primimo do 18. godine i uzimajući u obzir produženi boravak djece na otvorenom, zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprječavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja, posebice u sprječavanju nastanka tumora kože i ubrzanog starenja kože. Iako većina loših posljedica izlaganja suncu ne nastupa u djetinjstvu, nova medicinska istraživanja potvrdila su da je izrazito važno zaštititi djecu od prekomjernog izlaganja UV zrakama, obzirom da postoji povezanost između prekomjernog izlaganja suncu u djetinjstvu i nastanka kožnih tumora u odraslih, ponajprije karcinoma, ali i malignog melanoma.

Na svakoj kremi za sunčanje u pravilu nalaze ispisana tri velika slova SPF i uz njih broj koji može biti u rasponu od 2 do… recimo 60!

Zašto je važno redovito pregledavati madeže?

U praćenju madeža važan je samopregled kože kao i redoviti dermatološki pregledi madeža uz dermatoskopiju.

Dermatoskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koje je obavezni dio pregleda madeža i predstavlja premosnicu između standardnog kliničkog pregleda madeža i histopatološke interpretacije madeža koji su operativno odstranjeni.

Dermatoskopija nam omogućuje analizu pigmenta i strukture pigmetniranih promjena kroz slojeve kože, što je prostim okom nemoguće.

Vrijednost dermatoskopije je dakle upravo u ranijem otkrivanju promjena koje upućuju na određenu atipiju (odstupanje od normale). Na temelju dermatoskopskog pregleda može se donijeti odluka o operativnom zahvatu ranije nego što se uspije razviti promjena vidljiva prostim okom.

Kod samopregleda je važno pratiti odstupanja u izgledu madeža primjenom ABCDE pravila (A-asimetrija, B-granica,rubovi, C-boja, D- promjer, E-elevacija, izdignuće).

Svaku naglu promjenu u izgledu madeža trebamo ozbiljno shvatiti jer ona može biti znak pojave melanoma, te je potrebno bez odgađanja se javiti na dermatološki pregled, a uslučaju procjene da se radi o atipičnom madežu potrebno ga je operativno odstraniti uz PHD.

U kojim bi godinama trebalo otići na prve preventivne preglede madeža?

Preventivni pregledi madeža potrebno je provoditi od najranije dobi, posebice kod djece koja imaju prirođene madeže ili veći broj madeža na koži, kao i u obiteljima gdje je bilo oboljelih od melanoma.

U kojem je postotku melanom izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi?

U liječenju melanoma imperativ je rano otkrivanje i dijagnostika melanoma jer je i prognoza takvih bolesnika bolja. Ukoliko se melanom otkrije u najranijoj fazi (melanoma in situ) možemo reći da je izlječenje 100%, s obzirom da se u tom slučaju radi o melanomu koji je još uvijek ograničen na površni sloj kože u epidermisu i da nije probio epidermodermalnu granicu.

Što je melanom deblji to je i prognoza lošija, a rizik metastaza veći. Upravo se zbog toga apelira na redovitim preventivnima pregledima kože za koje možemo reći da često spažavaju život osoba koje imaju veći rizik za nastanak melanoma. Prognoza malignog melanoma ovisi o kliničkom stadiju bolesti, dubini invazije i lokalizaciji malignog melanoma.

Svaku naglu promjenu u izgledu madeža treba ozbiljno shvatiti. Osobe koje imaju više od 50 madeža, osobe svijetle puti, kao i one u čijoj obitelji je bilo tumora kože, te osobe koje su u djetinjstvu zadobile opekline od sunca predstavljaju rizičnu grupu bolesnika koje se moraju redovito kontrolirati kod dematologa uz dermatoskopiju madeža.

Dermatoskopija (ili dermoskopija) je dijagnostička pretraga koja je obavezni dio pregleda madeža i predstavlja premosnicu između standardnog kliničkog pregleda madeža i histopatološke interpretacije madeža.

Dermatoskopija predstavlja proširen standard vizualne dijagnostike madeža i omogućava nam dublji pregled pigmentiranih promjena kroz slojeve kože, a ne samo njihove površine. Upavo zbog toga, danas se pregled madeža više ne smatra sveobuhvatnim bez dermatoskopije.

Suvremeni dermatoskopi omogućuju digitalno pohranjivanje slika u cilju praćenja madeža.

Vrijednost je dermatoskopije upravo u ranijem otkrivanju promjena koje nastaju u madežu a koje upućuju na određenu atipiju (odstupanje od normale) i primjenjuje se kod melanocitnih i nemelanocitnih promjena kože.
Kliničkim i dermatoskopskim pregledom svih madeža na koži tijela može se procjeniti koji madeži imaju atipičan (displastičan) izgled i koje je potrebno ukloniti. Takvi se tipovi madeža uvijek uklanjaju klasičnim kirurškim zahvatom sa šavom i zahtijevaju patohistološku analizu (PHD).

Isti princip dijagnostike i uklanjanja tumoroznih tvorbi imaju i neke druge pigmentirane, ali i nepigmentirane promjene kože kod kojih postoji sumnja da se radi o karcinomu kože.

Svi kirurški zahvati izvode se u lokalnoj anesteziji, a uzorak se šalje na patohistološku analizu.
Luksuzni regeneracijski tretman kreiran za zrelu kožu i kožu oštećenu od sunca. Tretman je namijenjen suhoj i zreloj koži oštećenoj od sunca kojoj je potrebno hranjenje i regeneracija. Upotrebom specijalnog multivitaminskog seruma i energizirajuće masažne tehnike rezultati su odmah vidljivi. Potiče se sinteza kolagena i elastina te štiti koža od slobodnih radikala.
Umirujući tretman za aktivno smirivanje,obnavljanje i protuupalno djelovanje. Posebne tehnike smirivanja i stvaranja ugode na osjetljivoj, iritiranoj koži sklonoj crvenilu i teleangiektazijama. Aktivni sastojci koji se apliciraju na kožu poboljšavaju mikrocirkulaciju i jačaju stijenke krvnih žila.

Također anti antioksidansima štitimo kožu od stresa uzrokovanog vanjskim faktorima. Crvenilo nakon navedenih postupka je vidljivo smanjeno, koža hidratizirana i smirena. Tretman uključuje nježno čišćenje, eksfolijaciju za uklanjanje odumrlih stanica, hranjenje s vitaminskim ampulama i masažom limfne drenaže.

Medicinski tretman za masnu i nečistu kožu s aknama ciljano tretira upalne promjene i komedone. Tretman započinje omekšavanjem kože lica, nakon čega slijedi dubinsko čišćenje i eksfolijacija. Na kraju tretmana na kožu se nanose posebne maske koje umiruju kožu i smanjuju lučenje lojnih žlijezda.

Fotodinamska terapija

Nova metoda u liječenju akne ALA-PDT (aminolevulinska kiselina-fotodinamska terapija) pokazala se izuzetno učinkovitom u brojnim kliničkim studijama. Ova vrsta terapije djeluje putem smanjenja lučenja lojnih žlijezda i smanjenja upale kože tako što dovodi do raspadanja bakterija P.acnes putem stvaranja slobodnih radikala kada se koža osvijetli LED svijetlom (polikromatsko vidljivo svijetlo) uz prethodno nanošenje maske koja sadrži aminolevulinsku kiselinu (ALA).

ALA (aminolevulinska kiselina) je kemijska supstanca koja se u stanicama metabolizira u protoporfirin IX (PpIX) koji obasjavanjem plavim LED svijetlom dovodi do stvaranja slobodnih radikala i fotodinamske destrukcije bakterije P. acnes, kao i sebacealnih žlijezda.

Plavo svijetlo (valna dužina 423nm) ima antibakterijsko djelovanje. Djeluje aktivacijom endogenog porfirina (koproporfirina III) kojeg proizvodi bakterija P.acnes, čime se stvaraju slobodni radikali koji razaraju bakteriju koja je odgovorna za upalna zbivanja kod akne. Fotosenzitivnost bakterije P.acnes pojačava se primjenom maske na bazi ALA (aminolevulinske kiseline) prije tretmana čime se pojačava i učinak terapije.

Crveno svijetlo (valna dužina 640nm) prodire dublje u kožu od plavog svijetla (do dubine od 8-10mm). Njegovom asporpcijom smanjuje se upalna reakcija u tkivu. Uz to, ima i učinak na smanjenje lojnih žlijezda i posljedično smanjenje lučenja sebuma (loja). Osim toga, crveno svijetlo ima odličan učinak na ubrzano cijeljenje i prevenciju nastanka ožiljaka nakon upalnih akne. U terapiji se koristi naizmjenično obasjavanje kože plavim i crvenim svijetlom uz izuzetno dobre rezultate u liječenju papulopustuloznog oblika bolesti.