Ako imate oteklinu zglobova, ako imate kožne promjene, jutarnju zakočenost u šakama i križima, ako imate noćne bolove javite se reumatologu ili fizijatru, on će nakon pregleda i uvida u vaše stanje ordinirati reumatološke i imunološke pretrage, dati lijekove prvog izbora u takvim stanjima te na osnovu pretraga uključiti najbolje lijekove za vaše stanje.

Osim lijekova potrebni su i prirodni pripravci kojih u našoj okolini iz hrane imamo u izobilju, ali često zaboravimo na njih u žurbi i stresu. Vježba je neophodna kako bi smanjili stres i poboljšali kondiciju i sastavni je dio liječenja.

Specijalist reumatolog i fizijatar najbolji su izbor kod dijagnostike i liječenja upalnih reumatskih bolesti, a fizioterapeuti i kineziolozi medicinskog centra Faktor zdravlje pomoći će vam da ustrajete u vježbama i smanjite bolnost i ograničenje pokreta. Ranim otkrivanjem i liječenjem postiže se remisija i kontrola upalne reumatske bolesti kao što su reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, reaktivni artritisi, vaskulitisi i druge upalne reumatološke bolesti.

Liječenje reumatskih bolesti

Liječenje reumatskih bolesti je vrlo diferentno; od kauzalnog (uzročnog) do simptomatskog liječenja. Gotova sva farmakologija, od antibiotika, opioida i nesteroidnih antireumatika, preko citostatika, kortikosteroida i anestetika do bioloških lijekova, uključena je u liječenje te skupine bolesti. Svaki od tih lijekova zaslužuje posebnu pažnju.

Sistemske bolesti u reumatologiji

Sistemske bolesti u reumatologiji, fizijatriji i imunologiji, osim mišićno-koštanog sustava, zahvaćaju sve ostale organe i organske sustave (probavni, dišni, mokraćni, reproduktivni, očni, živčani, krvožilni, hematološki, endokrini, kožni). Nazivamo ih i sistemske bolesti vezivnog tkiva.

Reumatologija je struka koja se bavi složenim odgovorima koji se odnose na bolesti koje mogu zahvatiti bilo koje tkivo i organ. Upravo su specijalisti reumatolozi posebno obučeni da otkriju te rijetke bolesti. Također, bolest se često ne pokaže u svom punom obliku, a nerijetko dolazi i do sindroma preklapanja i miješanja kliničkih i laboratorijskih nalaza. Potrebno je puno strpljenja jer su sve te bolesti objektivno teške i neizvjesne, ali uz napredak medicine, novih lijekova i dijagnostike pozitivni pomaci su vidljivi.

Imajte povjerenja u svog reumatologa jer samo suradnjom vas, obiteljskog liječnika i specijalista reumatologa možete se uspješno boriti s tim teškim i još uvijek nedovoljno poznatim bolestima.

Spondiloartritisi

Artritise koji zahvaćaju kralježnicu, ali i periferne zglobove nazivamo spondiloartritisi/seronegativne spondiloartropatije i seronegativni spondiloartritisi. U sklopu seronegativnih spondiloartritisa i spondiloartropatija postoji puno entiteta: ankilozantni spondilitis/ankilozirajući spondilitis/Mb Bechterew (Spondylitis ankylosans), psorijatični artritis ( Arthritis psoriatica), SAPHO sindrom. Postoje i artritisi povezani s upalnim bolestima crijeva- ulcerozni kolitis (Colitis ulcerosa) i Crohnova bolest (Morbus Crohn) te reaktivni artritis (Arthritis reactiva). Bolesti imaju neke svoje zajedničke karakteristike, a to je zahvaćenost specifičnih zglobova kao što su sakroilijakalni zglobovi, nokti, oči, enteze i daktilitis. Navedene skupine bolesti često su vezane uz infekcije i HLA-B27, ali i za neke druge lokuse.

Artritisi

Skupina bolesti koja zahvaća zglobove, ali može zahvatiti i ostala tjelesna tkiva i organe naziva se artritis. Ako je zahvaćen samo jedan zglob onda je riječ o monoartritisu, kod oligoartritisa zahvaćeno je 2-5 zglobova dok poliartritis zahvaća više od 5 zglobova.

Temeljni znakovi koji upućuju na pojavu bolesti jesu: bolnost, oteklina te promjena boje, oblika i funkcije. Artritis može nastati spontano, a može biti uzrokovan i različitim infektivnim, metaboličkim ili traumatskim promjenama tijekom života. Primarni artritisi su nepoznatog uzroka dok sekundarni imaju poznati uzrok. Specijalist reumatolog na temelju pregleda i detaljne anamneze bazirane na ciljanim pitanjima već prilikom prvog pregleda može posumnjati u uzrok, ali najčešće je potrebno dobro razmotriti i analizirati dijagnostičke podatke i tijek vremena koji onda pokaže smjer u kojem će se bolest dalje razvijati. Ciljana pitanja i odgovori na ta pitanja ne smiju biti vođeni kompjuterskim tražilicama i strahom jer onda otežavate svome liječniku reumatologu donošenje objektivne odluke o daljnjoj obradi i liječenju.

Simptomi i znakovi su brojni i često nespecifični, a upravo oni pomaže reumatologu prilikom otkrivanja bolesti: jutarnja zakočenost, glavobolja, suhoća sluznice, promjene na sluznici i/ili koži, otpadanje kose, fotosenzitivnost, tegobe s očima i/ili s unutrašnjim organima, probavom, dišnim ili genitourinarnim sustavom. U anamnezi su česti spontani pobačaji i nemogućnost začeća, povišena temperatura s i bez infekcija, gubitak apetita i tjelesne mase te noćno znojenje. Osim bolnih i otečenih zglobova koji mogu, a i ne moraju biti prisutni, mnogi simptomi raznih organskih sustava također mogu biti znak upalne reumatske bolesti- artritisa.

Obratite se svom liječniku ili direktno specijalistu reumatologu kako bi se nakon pregleda i dijagnostičke obrade odlučili za fizikalnu, medikamentoznu ili neku drugu terapiju.

Reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis (RA) najčešći je autoimuni artritis. Uzrok je kada imunološki sustav (obrambeni sustav tijela) ne radi ispravno. RA uzrokuje bol i otekline zglobova, osobito ruku i stopala. Liječenjem RA mogu se zaustaviti bolovi i otekline zglobova. Liječenje također sprječava oštećenje zglobova. Rano liječenje će dati bolje dugoročne rezultate.

Redovita aktivnost niskog intenziteta, kao što su hodanje i vježbe, povećavaju snagu i izdržljivost mišića. Liječenje lijekovima i vježbanje poboljšava vaše cjelokupno zdravlje i smanjuje oštećenje zglobova. Istraživanja pokazuju da se osobe, koje se rano uključe u liječenje RA, osjećaju bolje i vode aktivniji život. Osobe koje svakodnevno provode kineziterapiju te fizikalne terapije imaju manju vjerojatnost da će imati oštećenja zglobova. Važno je dobiti pomoć reumatologa. Reumatolog je liječnik koji liječi artritis i autoimune bolesti. Postoje bolesti koje nalikuju RA i bolesti s kojima se RA preklapa.

Važno je dobiti ispravnu dijagnozu bez nepotrebnog testiranja. Reumatolog će vam pomoći u liječenju.

Psorijatični artritis

Psorijatični artritis je vrlo česta dijagnoza koja se javlja s i bez kožne psorijaze. Psorijaza je kožna autoimuna bolest koja napada zglobove, ali i ostale organe. Klinička slika je različita od reumatoidnog artritisa, asimetrično napada zglobove, javlja se fenomen daktilitisa, dakle upala ne samo zgloba nego i periartikularnih (okolo-zglobnih) tkiva.

Potrebno je potražiti psorijazu ne samo na tipičnim mjestima kao što su laktovi i koljena, nego i u vlasištu, stopalima, a nije rijetko da se psorijaza nađe i u pupku ili glutealnoj brazdi. Artritis se ponekad može pojaviti i prije psorijaze, tada se dijagnoza uspostavlja vrlo teško te samo iskusni reumatolozi posumnjaju i na psorijatični artritis. Psorijatični artritis spada u seronegativne artritise. To znači da ne nalazimo pozitivne reuma faktore, ali može se naći povišena sedimentacija eritrocita i povišen C reaktivni protein. Tipizacijom humanih leukocitnih antigena nađu se češće lokusi B27 i B35, ali i neki drugi.

Radiološka slika ima svoje specifičnosti te je važna i RTG obrada, onda kada dijagnoza ostaje upitna potrebna je magnetska rezignacija. Ultrazvuk zglobova korisno je sredstvo za dijagnostiku i praćenje, osobito uz power dopler tehniku koja pokazuje mikrovaskularizaciju i značajan je znak aktivne upale. Liječenje psorijatičnog artritisa nužno je i sistemsko i lokalno. Lokalno tretiramo psorijazu dok zglobnu bolest tretiramo medikamentima, ponajprije metotreksatom i leflunomidom, te biološkim lijekovima.

Nezaobilazni su i nesteroidni antireumatici kao što su ibuprofen, diklofenak, etorikoksib, celekoksib i drugi. U lakšim slučajevima bolesti koja ima miran i spori tijek oni su jedini lijek. Od davnine se primjenjuju i ljekovita blata i derivati nafte, tzv. mastika, ali s ograničenim učinkom. Sunce i more također ima blagotvoran učinak, ali s visokim oprezom radi štete koju čine UV zrake i posljedice koje iz toga proizlaze.

Kao što vidite liječenje je kompleksno, a uz specijaliste reumatologa i fizijatra potrebna je suradnja pacijenta kako bi se rano prepoznala pogoršanja bolesti. Nerijetko su u podlozi upalna bolest crijeva ili glutenska enteropatija-celijakija. Zanimljivo je da je u kriterije za dijagnozu uključena i činjenica da se rizik povećava ako je u obitelji i srodnicima zabilježena kožna psorijaza.

U Poliklinici Osteomedic dijagnosticiramo, liječimo i pratimo psorijatični artritis.

Polimialgija reumatika

Polimialgija reumatika je upalna reumatološka bolest koja se prezentira ukočenošću, slabošću i bolnosti ramenog i zdjeličnog obruča uz visoku sedimentaciju eritrocita i CRP. Usko je povezana s temporalnim vaskulitisom koji zahvaća krvne žile vrata, glave i luka aorte, a kao posljedicu izaziva ishemiju, moždani inzult, trombozu očne arterije.

Simptomi su nespecifični uz glavobolju, obično jednostranu. Češća je u osoba starije životne dobe te se ponekad pojavljuje sezonski što upućuje da u patogenezi ima utjecaj i neki vanjski infektivni činitelj, ali kako je riječ o multifaktorskoj bolesti ni drugi činitelji se ne mogu isključiti, osobito njihov međuodnos. Pacijent se otežano ustaje iz stolice, otežano se diže iz čučnja, teškoće su izražene kod podizanja ramena.

Liječenje kortikosteroidima je nužno, uvodi se metotreksat kao šparajući lijek ako se moraju prepisati visoke doze glukokortikoida. Noviji lijekovi iz biološke grupe kao što je anaktirna blokator interleukina, pokazala se vrlo djelotvornom. Kad bolest uđe u remisiju barem dvije godine je potrebno pratiti prije nego se pokuša ukinuti lijek.

Ključne značajke:
– bol i ukočenost ramenog i zdjeličnog obruča
– starije osobe
– konstitucijski simptomi
– artritis
– povišena sedimentacija
– temporalni arteritis

Praćenje upalnih reumatskih bolesti ključan je čimbenik u liječenju, zatim pomna kontrola pacijentovih simptoma, laboratorijskih nalaza i slikovnih metoda kao što su rendgen, ultrazvuk i magnetska rezonancija čime pratimo morfološke promjene na zahvaćenom tkivu, organu ili organskim sustavima.

Bolesti kostiju i hrskavice

Bolesti kostiju i hrskavice često su povezane, a ponekad čine nedjeljivu cjelinu. Sva mineralizirana tkiva u organizmu mogu biti zahvaćena tim bolestima. Bolesti kostiju i hrskavice mogu biti urođene, ali i degenerativne, a mogu se javiti i kao posljedica upale ili infekcije. Primarni ili sekundarni osteoartritis načelno je jedna od najčešćih bolesti dok se bolesti nakupljanja raznih metabolita u kostima i hrskavici često prezentiraju kao mišićno-koštane tegobe.

Osteoartritis / artroza

Osteoartritis/artroza bolest je koja zahvaća zglobove. Najčešća je degenerativna bolest zglobova koja ima i svoju upalnu komponentu. Kada govorimo o zglobu onda mislimo na zglobnu hrskavicu i priležeću kost-subhondralnu kost koje čine jednu cjelinu. Hrskavica nema krvnih žila nego se hrani iz subhondralne kosti i sinovije.

Osteoartritis zahvaća i rubove kostiju, zglobnu čahuru, a posljedično i mišiće. Kosti se postepeno deformiraju, javljaju se koštani izdanci osteofiti, a u dekompenziranom stanju javlja se zglobni izljev. Zglobni izljev je potrebno punktirati-artrocenteza, evakuirati upalni zglobni sadržaj i instalirati lijek koji prije svega smanjuje upalnu komponentu. U mirnoj fazi potrebno je dati viskosuplemenete kao što su Hyalgan, Synvisc, Synocrom koji se razlikuju u molekularnoj težini, podrijetlom samog lijeka ( životinjskog i biofermentacijskog podrijetla) hijaluronske kiseline.

Lijekovi se daju u tjednim ili mjesečnim intervalima u odnosu na procjenu stanja hrskavice i samog pacijenta. Ako navedene mjere ne zadovoljavaju pristupa se predoperativnoj pripremi bilo da se planira artroskopija ili ugradnja totalne ili parcijalne endoproteze.

Rasterećenje zgloba ortozom, štakom ili štapom je ponekad nužno, te ispravna škola hoda koja se može u poliklinici Faktor zdravlje lako i brzo naučiti.

Uzimanje antireumatioka-NSAR i opioida u kontroli bolne komponente, ali i upale mora biti pod strogom kontrolom liječnika.

Fizikalne terapije u akutnoj fazi su dominantno statičke vježbe i vježbe rasterećenja, dok se bolnost ne smiri i poveća opseg pokreta. Tada pristupamo aktivnim ili aktivno potpomognutim vježbama.

Procedure kao što su iontoforeza – primjena galvanske struje i sonoforeza -primjene ultrazvuka i lijeka, pomažu da se lokalno dobije aktivna koncentracija lijeka. Osteoartritis zahvaća koljena, kukove, ali i šake i kralježnicu, specifičnog rasporeda zahvaćenosti zglobova i zglobnih eteza, takozvani zglobni uzorak govori u prilog razvoja upalne, degenerativne ili metaboličke bolesti kostiju i zglobova

Novije tehnologije i preparati kao što su ekstrakti krvi, matičnih stanica suvremeni su načini liječenja te se primjenjuju u poliklinici Osteomedic Lukavac.

Vaskulitis

Vaskulitis uključuje heterogenu grupu bolesti koja ima još heterogeniju kliničku prezentaciju. Upala krvnih žila može imati lokalne i sistemske manifestacije. Klasifikacija vaskulitisa dijelom se odnosi na veličinu krvne žile, dijelom na histološku sliku, a dijelom na klinički prezentaciju. Neki vaskulitisi su tipični za dob, drugi za spol, a postoje i etničke i kliničke razlike. Vaskulitisi su nekad sastavni dio neke druge upalne reumatske bolesti, malignoma ili hematološke bolesti, a ponekad su i bolest za sebe.

Najčešći vaskulitis je temporalni arteritis koji je povezan s polimialgijom reumatikom, a čest je i Takayasuov arteritis. Vaskulitisi srednjih krvnih žila su poliarteritis nodoza i Kawasakijeva bolest. Vaskulitisi malih krvnih žila vezani uz imune komplekse su Goodpastureov sindrom i Henoch-Schönleinova purpura. ANCA vezani vaskulitisi mogu biti Wegenerova granulomatoza te Churg-Straussov sindrom. Jedan od tipičnih vaskulitisa koji zahvaća krvne žile različitih kalibara je Behçetova bolest. Posebna je grupa vaskulitisa vezana uz upalne reumatske bolesti: lupusni, reumatoidni i sarkoidni vaskulitisi. Dio vaskulitisa kao što su vaskulitisi vezani uz infekciju hepatitisom B ili C, sifilisom, vaskulitisi vezani uz lijekove i maligne bolesti (karcinome) čine pak posebnu skupinu.

Artritisi povezani s infekcijom

Infekcije na direktan i indirektan način mogu uzrokovati mišićne i zglobne bolesti. Od direktnih uzročnika valja izdvojiti bakterijske artritise uzrokovane streptokokima i stafilokokima, boreliozu, ali i razne egzotične bolesti koje se, poradi turizma, mogu proširiti i kod nas. Artritis mogu uzrokovati i virusi poput parvovirusa B19, ali i mnogi drugi (HIV, CMV, EBV, hepatitisi). Mnoge spolno prenosive bolesti se prezentiraju kao artritisi, a najzastupljenije su gonoreja i sifilis. Poseban entitet je reumatska vrućica koja je direktno vezana za infekciju, odnosno poststreptokoknu reakciju organizma. Mikobakterije također mogu biti uzročnici artritisa. Gotovo svi spondiloartritisi su okidač za razvoj bolesti.

Nasljedne i urođene bolesti kostiju i zglobova

Displazije kostiju i zglobova nasljedne su i urođene bolesti heterogenog uzroka koje zahvaćaju kako strukturu tako i funkciju. Predstavnici te skupine bolesti su Marfanov sindrom, Ehlers-Danlosov sindrom, osteogenesis imperfekta, ali i mnoge druge.

Tkivo koje je predominantno zahvaćeno ovisi o poremećenoj strukturi proteina ili tvari koje se poradi uređene bolesti loše sintetiziraju. Prezentacija nasljednih i metaboličkih bolesti kostiju i zglobova može biti na kostima, hrskavici, tetivama, ligamentima, mišićima, ali i naizgled nepovezanim organima kao što su oči, koža, zubi, srce, krvne žile, pluća.

Osteogenesis imperfekta u podlozi ima defekt kolagena tip I. Klinička se prezentira lomljivim kostima, plavim bjeloočnicama, poremećajem razvoja i izgledom zubiju.

Ehlers-Danlosov sindrom nastaje zbog genetskog poremećaja ekstracelularnog matriksa. Prezentira se hipermobilnošću zglobova, hiperekstenzibilnošću kože te fragilnošću tkiva.

Marfanov sindrom u podlozi podrazumijeva deficit fibrilina 1. Klinički se prezentira tipičnim marfanoidnim habitusom, ektopičnom očnom lećom, proširenjem luka aorte. Marfanoidni habitus, odnosno Marfanov sindrom tipičan je za visoke i mršave osobe, s neproporcionalno dugim ekstremitetima, deformitetima grudnog koša, skoliozom, torakalnom lordozom, ograničenom ekstenzijom lakta, ravnim stopalima, deformitetima kuka te povećanom pokretljivošću zglobova. Poremećaj izgleda glave dolihcefalija (izdužena glava), enoftalmus (uvučene očne jabučice), retrognacija (uvučena donja vilica), gusti zubi i gotsko (visoko podignuto) nepce također su karakterike tipične za navedeni sindrom.

Hematološke i maligne bolesti

Artritisi i artropatije ponekad su prvi znak hematoloških ili malignih bolesti. Česti je indikator i slabost i bolnost u zglobovima i mišićima, a može doći i do prijeloma kosti na traumu niskog intenziteta. Spontana krvarenja u zglob, mišić i meka tkiva uvijek su alarm za liječnički pregled koji, osim radiološke obrade, može indicirati i krvnu sliku. Povećan rizik razvoja limfoma i leukemija česta  su posljedica uslijed razvoja same bolesti.

Tako se i kod reumatoidnog artritisa, sistemskog eritematoznog lupusa, dermatomiozitisa i Sjogreniova sindroma rade pretrage na maligne bolesti, kako prilikom dijagnoze tako i tijekom liječenja. Utjecaj lijekova dodatan je razlog takvog praćenja. Paraneoplastični sindromi u sklopu niza malignih bolesti imaju mišićno-koštane tegobe. Miopatije, artropatije, vaskularne i kožne tegobe često se skrivena manifestacija malignih i hematoloških bolesti.