Malo je osoba koje tokom čitavog života nisu osjetile glavobolje. Najčešće je to rijedak i prolazan simptom koji ne zaslužuje pažnju. Međutim, kod svake pete osobe, glavobolja je česta ili čak stalna i zahtjeva dijagnostiku i liječenje.

Primarni uzrok glavobolje često je „izvan glave“, pa je upravo zato ovaj simptom značajan za sve ljekare, pa zahteva i uključuje veliki broj dijagnostičara – neurologa, oftalmologa, ORL-oga, internistu…

Međutim pored mnogobrojnih uzroka do glavobolje mogu dovesti i promjene u vratnom dijelu kičme. Potiljačne glavobolje u sklopu vratnog bolnog sindroma danas su prisutne češće, kao i bolovi u vratu, upravo zbog poslova koji su danas sve vezaniji za prinudno držanje glave pri radu. A preduslov za normalnu funkciju svakog dijela kičme, pa i vratnog je anatomski integritet njegovih sastavnih dijelova. Ako se iz bilo kog razloga poremete ti normalni anatomski odnosi u jednom segmentu, dolazi neminovno do povrede, oštećenja njegove funkcije.

Do glavobolja mogu dovesti promjene u području mišića i fibroznih struktura glave i ove glavobolje nazivamo tenzionim glavoboljama. Mišićna tenzija se javlja kod dužeg držanja glave u prinudnom položaju, usljed hroničnog umora itd… Mišićna tenzija znači pojačanu i produženu napetost mišića glave koja uzrokuje tupu, difuznu bol, težinu glave i umor.

Degenerativne promene vratnog dijela kičme mogu dovesti do glavobolja različitog karaktera i intenziteta. Inače, inervaciono područje potiljka čine korenovi C1,C2 i C3 koji daju veliki mali occipitalni nerv, od kojih veliki occipitalni nerv oživčava potiljak sve do tjemena, a koža je osjetljiva na sve vrste nadražaja. Upravo neuralgija korijena C2 u vidu neprijatnog pulsirajućeg bola u potiljačnoj regiji obično je izazvana poremećajem lateralnog-spoljašnjeg-atlanto occipitalnog zgloba. Međutim i kompresija, pritisak occipitalnih nerava može dati bolove u potiljku i tada je bolna subokcipitalna tačka.

Do potiljačne glavobolje može dovesti i izmještanje prvog vratnog pršljena – atlasa. Ovaj pršljen obavija produženu moždinu u kojoj su centri za budnost, motivaciju, koncentraciju, raspoloženje. Do samo milimetarskog pomjeranja prvog vratnog pršljena može dovesti trauma, mikrotrauma ali i nepravilno držanje tijela, recimo poguren stav sa stalno spuštenom glavom. Kao odbrana organizma, da bi se zaštitila produžena moždina, okolni mišići se grče, skraćuju. Grč, spazam pojačava bol, bol pojačava spazam i stvara se cirkulus viciozus “začarani krug”. Nekada prvi vratni pršljen iz svog prirodnog ležišta mogu povremeno izmjestiti mišići koji su osim na pokret osjetljivi i na snažne emocije i stres. Rezulat toga je osim potiljačne glavobolje, smanjena pokretljivost (ukočenost vrata) osjećaj tezine u glavi, pad koncentracije.

Inače, kada pričamo o potiljačnim glavoboljama u okviru vratnog bolnog sindroma, sinonimi cervico caephalea sy ili cervikogenih glavobolja su atipična zadnja migrena, cervikogena migrena, sy arterije vertebralis. Upravo ovako različita terminologija proizilazi iz različitog shvatanja etiologije, uzroka i patogeneze tih tegoba koje nekada imaju neuralgični, a nekada mialgični karakter.

Sam naziv cervico caephalea sy upućuje na to da uzrok simptomatologije toga stanja ili sindroma nalazi u vratnoj kičmi, ali učestvuju i okolne strukture, mišići, venski splet, simpatikus, arterije. Ne smije se zaboraviti ni plexus venosus internus kome se do sada poklanjalo malo pažnje. On u fazi zastoja može zauzeti veći prostor, a ako se ovo odigrava u foramina intervertebralia, može suženje otvora zbog degenerativnih promjena vratnog dijela kičme dovesti do venskog zastoja u kičmenom kanalu i do pojave subjektivnih tegoba. Ovo je potkrepljeno nestankom simptoma nakon istezanja vratne kičme.

Cervikogena glavobolja vezana je uz određen položaj glave i svoju jačinu mjenja promjenom položaja, pokreti u vratnom dijelu kičme su obično ograničeni, a mišići vrata u grču, spazmu.

Terapija potiljačne glavobolje u sklopu vratnog bolnog sindroma, podrazumjeva mehano procedure, kiropraktiku, intermitentnu trakciju uz fizikalne procedure koje djeluju prevashodno analgetski (laseropunktura, Tens…). Kiropraktika djeluje direktno na sve manje ili više pomjerene zglobove. Ponajviše pažnje se u poslijednje vrijeme posvećuje ATLASU – prvom vratnom pršljenu koji jeste odgovoran za veći dio simptoma, ali ne ni slučajno isključivo. Većina simptoma glavobolje se mogu vrlo brzo povući poslije nekada i samo jedne intervencije.