Diskus hernija (Discus hernia)

Diskus hernija (Discus hernia)

Diskus hernija (discus hernia) je promenjeno stanje diskusa (diska) nastalo uslijed degenerativnih promjena, a rijeđe nakon trauma. Ova promjena dovodi do stvaranja “izbočenja, džepa”, pa u zavisnosti od mjesta gdje se ta promjena dogodila, vrši pritisak na okolno tkivo i dovodi do određenih tegoba (npr. bol leđa i kičmenog stuba).
Liječenje diskus hernije

Diskus hernija se može liječiti neoperativno i u prilog ovom navodu idu statistički podaci iz svijeta a naročito iz zapadnih, razvijenih zemalja odakle potiče veći broj istraživanja. Statistički podaci su pokazali da konzervativno liječenje – pogotovo sa programom koji sadrži kiropraktiku, spinalnu dekompresiju i određene fizikalne procedure i programe vježbi tj. terapijskih vježbi (u kasnijem periodu oporavka) – daje najstabilnije i najpozitivnije rezultate u najvećem broju slučajeva.
Operacija diskus hernije – kada je neophodna?

Jedino gdje se operativno liječenje sprovodi gotovo odmah je kada postoji apsolutna stenoza odnosno suženje kičmenog kanala. To znači da je kičmena moždina trpi pritisak okolnog tkiva u toj mjeri da dolazi do poremećaja funkcija ispod zone pritiska: na primer, ako je to u donjem dijelu kičme problemi se javljaju u donjim ekstremitetima odnosno nogama, a često dolazi i do gubitka kontrole stolice i mokrenja. U takvim slučajevima operacija je indikovana gotovo odmah.
Drugi slučaj kada je operacija indikovana – po izjavama spinalnih ortopeda u Americi – je i kod izuzetno akutnog bola koji potpuno parališe funkcionisanje pacijenta, a ne reaguje na gore spomenuti terapijski program.

Inače, u periodu između trećeg i šestog mjeseca se eventualno može probati sa hirurškom intervencijom. Intervencija se ne radi prije toga jer se daje prednost gore spomenutom programu liječenja (kiropraktika, spinalna dekompresija i druge procedure).

Ako prođe više od šest meseci od nastanka intenzivnog bola smatra se da operativni zahtev nema nikakvog efekta da se radi.
Po svim standardima i statistikama po kojima se sada u svijetu radi, diskus hernija je jedno od stanja vezanog za kičmeni stub kod kojeg je program koji se radi u Osteo Medic-u odnosno ciljana kiropraktika donosi jako dobre rezultate. Rade je školovani, stručni i iskusni kiropraktori koristeći najmodernije sprave za spinalnu dekompresiju ili trakciju – zavisi koja je procedura indikovana za pacijenta i daje najbolje rezultate.

Individiualni plan liječenja diskus hernije

Prije svega se vrši individualna procjena plana i programa liječenja zajedno sa nekim drugim fizikalnim procedurama. Pravi se i individualni program vježbi koji kreće od vanrednih istezanja da bi se pacijent što prije pokrenuo i da mu se povrati funkcionalni status i time mogućnost da se vrati svojim svakodnevnim aktivnostima. Naravno – bez bola i u onoj funkciji koja je njemu neophodna za za djelatnost, profesiju ili aktivnosti kojima se bavi.
Pisali smo o neoperativno liječenju diskus hernije, procedurama i slično, ali upoznajmo šta zaista jeste Diskus hernija i šta sve utiče na pojavu ovog oboljenja.

Šta su diskusi?

Diskusi su smješteni između pršljenskih tijela 24 slobodna pršljena naše kičme, gdje amortizuju pokrete kičme (kičmenog stuba), a zovemo ih još i vodenim jastučićima, zbog velikog procenta vode. Iako nisu zglobovi, svojom građom, visinom, pokretljivošću u sva četiri smjera ponašaju se kao poluzglobovi. Zaštitu im daju ligamenti (trake), postavljeni sa strane, pa ne možemo reći da naši diskusi nisu zaštićeni. Bez diskusa, koštani segmenti naše kičme ne bi bili u stanju da izdrže napor koji je neophodan za njeno funkcionisanje.

Diskus je specifične građe, sastoji se iz unutrašnjeg mekanog dijela (lat. nucleus pulposusa) i spoljašnjeg fibroznog prstena (lat. anulus fibrosusa). Diskus ima svoj veliki unutrašnji pritisak koji je sposoban da se suprotstavi pritiscima okoline. Oni su “elastični nosači tijela”.

Međutim diskusi, već oko osme godine starosti gube krvne sudove, pa se zatim hrane iz okoline difuzijom. Diskusi brzo stare, dolazi do biohemijskih promena, najprije u mekanom, a zatim i u fibroznom spoljašnjem dijelu prstena.
Diskus gubi visoki sadžaj vode, mjenjaju se njegova mehanička svojstva, smanjuje svoju elastičnost. Sve ovo dovodi do promene, odnosno dolazi do sekvestracije, cjepanja i promena u nukleusu, dok fibrozni prsten postaje krt, pa kroz oslabljen prsten može doći do stvaranja izbočine ili protruzije diska, trusum-guran, znači da je jezgro diskusa u procesu istiskivanja iz svog lezišta, tj. da je riječ o ispupčenju prstena koje može pritisnuti bilo šta u svojoj okolini. Na fizičkom planu javlja se bol (bolovi) leđa ili kičmenog stuba.

Koliko brzo diskusi „stare“

Može se zatim desiti prolaps diska-prolapsus, lapsus-skliznuće, znači da se jezgro diska deformisalo i probilo prsten, iskliznulo iz svoje lože. I najzad ekstruzija, trusum/guran, znači da je jezgro izgurano, i da se dobrim dijelom svoje mase nalazi u kičmenom kanalu, gdje se bori za prostor sa ligamentima, živcima i krvnim sudovima.

Diskus rano stari, degenerativni proces zahvata više pršljenova istovremeno. Na starenje kao proces ne možemo uticati, ali možemo na faktore koji ga neće ubrzati. Na ranu pojavu degenerativnih promjena naše kičme (diskusa) utiču loše držanje, urođene ili stečene anomalije i deformiteti kičmenog stuba i donjih ekstremiteta koji remete statiku kičmenog stuba.

Gojaznost takođe, jer trbušni mider (grupa trbušnih mišića) amortizuje oko 30% opterećenja kičme. Dugo sjedenje, rad sa glavom u prinudnom položaju, ne prija našim diskusima, kako u krsnom tako i u vratnom dijelu kičme. Višesatno gledanje u kompijuter, vožnja, nekvalitetan noćni odmor, povrede glave i vrata u saobraćaju, sportske aktivnosti, a čak i neki hobiji mogu takođe biti veliko opterećenje nase kičme.

Diskus hernija

A diskus hernija kao bolest diskusa može se desiti na bilo kom diskusu naše kičme. Međutim postoje predilekciona, odnosno mjesta gdje ove promjene najčešće očekujemo. Diskus hernija je najčešća u lumbalnom dijelu kičme, i to segmenata L4-L5 i L5-S1 pršljenova, jer ova dva posljednja segmenta trpe najveći, kako statički, tako i dinamički pritisak.
U vratnom dijelu to su segmenti C5-C6 i C6-C7 pršljena, na dijelu kičme gdje vratna prelazi u grudno dio kičme i gdje je dinamički najopterećenija. Diskus hernija u grudnom dijelu kičme je rijetka, jer je grudna krivina rigidna, određena koštanim strukturama. Grudna kičma ima niske intervertebralne diskuse, široke poprečne nastavke, snažne i zategnute ligamentarne strukture i malu pokretljivost.

Kada se javlja diskus hernija

Diskus hernija se najčešće javlja između 30-39. godine ili po nekim statistikama 35-45. godine, ali je danas u praksi srećemo kod sve mlađih ljudi. Može se javiti u svom akutnom, subakutnom i hroničnom obliku.
Ako se prvi diskopatski sindrom javi kod mlade osobe, ovo ostaje osjetljivo mjesto sklono recidivima i ljudi ga obično upamte, a oštećenje bilo kog elementa dinamičkog vertebralnog segmenta odražava se na segmente u cjelini.

Tegobe i simptomi koje stvara diskus hernija

Diskus hernija može da stvara tegobe kao što su: bol u leđima, bol u vratu i grudima, bol u preponama, bol u mišićima, bol u donjem dijelu leđa, otežanu fizičku aktivnost, glavobolje, vrtoglavice, probleme sa potencijom, utrnulost ruku i nogu itd. Iskustva su takva da operacija diskus hernije u najčešćem broju slučajeva nije neophodna, ali savjetujemo da se zato na vrijeme javite našem stručnom timu koji ima veoma bogato znanje i iskustvo u liječenju diskus hernije.

Liječenje diskus hernije – Zaključak

Najefikasniji sistem liječenja diskus hernije je kombinacija kiropraktike, spinalne dekompresije, fizikalne terapije i kinezi terapije (vježbi) što sve novije statistike u razvijenim zemljama pokazuju.