Spondiloza

Spondiloza

Spondiloza je uobičajen naziv za degenerativne promjene kičme. Inače, to je u stvari rentgenološki nalaz i predstavlja stvaranje koštanih izdanaka, osteofita koje na RTG snimku možemo jasno uočiti.

Da bi došlo do stvaranja koštanih izdanaka moraju se odigrati veoma složeni procesi degeneracije, pa upravo zato ima mišljenja da se radi o stereotipu dijagnoze koja se odnosi na degenerativni reumatizam. Spondiloza se kao rentgenološki nalaz može naći na bilo kom dijelu naše kičme i najgrublje rečeno ove su promjene uzrokovane starenjem i mikrotraumama, mada sam RTG nalaz ne znači, oboljenje, bolest. Nađeno je recimo kod bola u vratu, da se u gotovo 90% najčešći uzrok tegoba vezuje za degenerativne promjene.
Vratni dio kičme i degenerativne promjene

Kada pričamo o degenerativnim promjenama vratnog dijela kičme, pa i o spondilozi, napomenimo samo da se vratna kičma kako anatomski (po svom sklopu, arhitektonici), tako i svojoj dinamici, pokretljivošću, razlikuje od ostalih dijelova naše kičme. Vratna kičma je najpokretljiviji dio naše kičme, i skup je 35 zglobova koji svojim sadejstvom omogućavaju njenu izuzetnu pokretljivost. Pokretni vratni segment čini 5 zglobova, dva apofizarna, dva unkovertebralna i diskus.
Primarne degenerativne promjene obično su i najčešće na processus uncinatusima, gdje dolazi do stvaranja pukotina u koje se može umetnuti jos intaktan, degenertivno neizmenjen diskus. Inače, diskus kao tkivo brzo stari, događaju se biohemijske promjene koje prate degenerativne promjene diskusa, diskus gubi tečnost, mjenja svoju visinu i na taj način dolazi do stvaranja uslova za promjenu dejstva mehaničkih sila koje dovode do mikrotraumatskih poremećaja i destabilizacije dinamičkog vratnog segmenta. Kao reakcija na ove promjene, suženje intervertebralnog prostora, na ivicama pršljenskih tijela nastaje reaktivni hipertrofični proces sa stvaranjem koštanih izdanaka osteofita. Ovi koštani izdanci mogu biti lokalizovani na zadnjim ili bočnim stranama pršljenova, dok prednji osteofiti obično nastaju kao posljedica degenerativnih promjena na prednjem longitudinalnom (uzdužnom) ligamentu. Ovakva promjena segmenta opterećuje i intervertebralne i unkovertebralne zglobiće, kao i promjene na ligamentarnom aparatu koje takođe utiču na nestabilnost segmenta.

Degenerativne promjene diskusa i činioci koji doprinose

Konstatovano je da degenerativne promjene diskusa nisu viđene kao izolovan proces, već kao proces koji zahvata sve strukture, a u vratnom dijelu kičme to su najčešće diskusi između V-og I VII-og (C5C6), i VI I VII (C6C7) vratnog pršljena. Kod osoba sa ovako izmjenjenim koštanozglobnim strukturama vratne kičme, do pojave tegoba i bolova može dovesti i najmanja trauma, naročito distorzionog tipa, recimo, nagli pokret glave, nepravilan položaj vrata u toku sna, ili u toku nekih radnih aktivnosti (kod vozača, daktilografa, rada na kompjuteru…) koje dovode do mikrosubluksacija u sitnim zglobovima. Inače loš položaj glave u sklopu lošeg držanja u cjelini ubrzava razvoj degenerativnih promjena. Kao provokativni faktori koji doprinose pojavi bola u vratnom dijelu kičme mogu biti, recimo izlaganje promaji (rashlađivanje), hladnoća kao fizički fatkor, zatim prinudni položaj pri radu kao mehaničko-statička optrećenja mekih i koštanih tkiva vrata.

Vratna spondiloza

Vratna spondiloza može dovesti do bolova koji se iz vratnog dijela kičme šire prema ramenom pojasu. Nekada se bolovi mogu širiti prema glavi do čeonog dijela. Bolovi se pojačavaju pri pokretima i u toku noći. Postoje povremeni akutni napadi i ukočenja. Otežana je i bolna laterofleksija i rotacija, a pokreti su nekad praćeni krepitacijama, krckanjem. Na RTG snimku nalazimo degenerativne promjene (spondilozu). Zatim, ako dođe do stvaranja koštanih izdanaka na processus uncinatusu mogu se javiti bolovi koji se iz vratnog dijela kičme šire prema ruci i daju simptomatologiju koja liči na diskus herniu. Da bi ovi koštani izdanci bili dovoljne veličine i doveli do ove simptomatologije potrebno je vrijeme, i one svoju veličinu dostižu obično posle 50-te godine života.

Lumbalni dio kičme i degenerativne promjene

Degenerativne promjene lumbalnog dijela kičme takođe počinju promjenama diskusa, kvalitativnih ili kvantitativnih. Promjene normalnog tkiva diska kod većine ljudi nastaju već pre 30-te godine, a da oni pri tom nemaju nikakve subjektivne smetnje. Znači, svaka promjena diskusa ne znači automatski i bolest, ali svakako u sebi sadrži morbogeni potencijal. Starenje diskusa gotovo je fiziološko, starošću uslovljeno popuštanje tkiva diskusa i na RTG –u se ove promjene ne mogu videti, a ove promjene zovemo intervertebralnom hondrosom.
Napredovanjem degenerativnog procesa dolazi do osteochondrose sa drobljenjem tkiva i približavanjem trupova susjednih pršljenova. Degenerativne promjene diskusa dovode do promjene oblika i promjene funkcije tog segmenta. Ako je ta degeneracija simetrična, rezultira laganom kifozom, a ako je asimetrična stvaranjem lokalne skolioze sa torzijom (uvrtanjem) ili bez nje. Znatno suženje interkorporalnog prostora, može dovesti do tolikog približavanja trupova pršljenova, da se oni na trupovima taru i na tim mjestima nastaju koštane apozicije, spondilofiti. Suženje interkorporalnog prostora smanjuje pritisak u longitudinalnom ligament, pa segment može postati labav i pokazivati znake patološke pokretljivosti i nekada dovesti do “klizanja” ili listeze pršljena.

Liječenje spondiloze

Međutim sa kliničkog gledišta, neophodno je riješiti pitanje, da li je postojeći nalaz na kičmi (dakle RTG promene), mogao usloviti prisutne simptome. Jer stvorene degenerativne promjene, instabilitet u početnom stadijumu može biti kompenzovan aktivnošću mišica. Zato su kiropraktika i trakcija apsolutne terapije izbora, naravno ispavno dozirane. Kiropraktika kroz slabiji intezitet pokreće degenerativno izmjenjene segmente, kada zahvati kiropraktike polako savlađuju ograničenja pokreta. Trakcija isteže i rasterećuje diskuse, zglobne veze i mišiće, takođe olakšavajući vraćanje neophodnog pokreta, istovremeno olakšavajući pristup kiropraktici.

SPONDILOZA UKRATKO

Šta je spondiloza?

Spondiloza je skup degenerativnih promjena na kičmenom stubu (na tijelima pršljenova, na fasetnim zglobovima između pršljenova, na diskusima).
Koje kategorije osoba su u riziku?
Degenerativne promjene su vezane za prirodni proces starenja, pa su najviše u riziku starije osobe (već od 50 godina pa naviše). Mlađe osobe su ugrožene u onim zonama gdje su postojale neke traume ili povrede, deformiteti ili bio mehanička pomjeranja na diskusima – diskus hernija.

Da li je spondiloza stanje ili bolest?

Spondiloza jeste stanje ali ako ide udruženo uz promjene, ograničenje pokreta, uz bol, otok, upalni proces onda je to u tom trnutku bolest.

Koliko traje oporavak?

Rasterećenje se osjeća već poslije nekoliko terapija, ali ako je degenerativna promjena velika to je proces koji traje. Cilj je da se smanji bol, vrati potpuna funkcionalnost i pokretljivost segmenta (što je starijim pacijentima najvažnije).

Kako kiropraktika pomaže?

Čim vratimo segmentu pokretljivost, povećava se prokrvljenost, tijelo preuzima ono sto je njegova funkcija i vraća sve u normalu. (Pokret je ono što nama održava funkciju).